Hvarske ljetne priredbe održavaju se kontinuirano od 1961. godine na povijesnim lokacijama grada Hvara: Franjevački samostan, Ljetnikovac Hanibala Lucića, Ljetna pozornica Veneranda, tvrđava Fortica, katedrala sv. Stjepana i Trg sv. Stjepana, te u mjestima Velo i Malo Grablje. Ova manifestacija u organizaciji Grada Hvara čuva dugu tradiciju iznimne kulturne ponude, posebice u domeni glazbene umjetnosti što ju čini prepoznatljivom na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini.

Priredbe su tradicionalno započinjale iza uskršnjih blagdana i trajale do polovice listopada, što ih je činilo najdužim festivalom na Jadranu. S ciljem pružanja kvalitetnog glazbenog i dramskog doživljaja Hvaranima i njihovim gostima, tijekom gotovo šestomjesečnog razdoblja, festival je okupljao renomirane hrvatske i svjetske izvođače, te činio oazu visokokvalitetne i probrane glazbene i dramske umjetnosti u cjelokupnoj ljetnoj turističkoj ponudi Hvara.

Njegovanje kulturno-umjetničkog amaterizma ogleda se kroz izvedbe dalmatinskih klapa te UNESCO-om zaštićeno i promovirano klapsko pjevanje, kao i izvedbe otočkog folklora te uprizorenja djela hvarskih renesansnih autora. Od 1974. do 2015. godine priredbe je osmišljavao i realizirao dugogodišnji voditelj prof. Milan Lakoš čije su zasluge za održavanje i očuvanje ove manifestacije nemjerljive.

Osim proslavljenim hrvatskim i svjetskim glazbenicima (ponajviše klasičarima, ali i predstavnicima ostalih glazbenih pravaca), Hvarske ljetne priredbe posebno mjesto daju mladim, akademski obrazovanim, glazbenicima kojima nastupi u Franjevačkom samostanu ili u hvarskoj katedrali postaju jedna od važnih stepenica na glazbenom putu. Također, posebna pažnja posvećuje se očuvanju hrvatske baštine pa su se na repertoarima, uz hrvatske skladatelje (Pejačević, Papandopulo, Kuljerić, Tarbuk), našla i djela Hvaranina Sandra Zaninovića, Dinka Fia i drugih.